Egipat: Zagonetka Sfinge

Od vremena staroegipatskog Novog Kraljevstva (oko 1400. g.pr.Kr.) pa sve do osnivanja suvremene egiptologije prije više od jednog stoljeća, vladalo je opće mišljenje da je velika sfinga u Gizi postavljena na ulaz velikih piramida kako se uvijek vjerovalo kao njihov čuvar, napravljena zapravo prije razdoblja četvrte dinastije (koje je započelo oko 2550 g.pr.Kr.). 

S druge strane, istražitelji iz dvadesetog stoljeća čvrsto su uvjereni da je upravo tada ona i napravljena oko 2500 g.pr.Kr. za vrijeme četvrte dinastije i vladavine faraona Khafre (Kefrena) i da je njegovo lice upotrijebljeno kao model za lice sfinge. 1991. godine, egiptologe je uzdrmala vijest dr. Roberta Schocha, geologa sveučilišta u Bostonu, da postoje dokazi koji pokazuju da su ranija mišljenja bila ipak tačna i da Velika sfinga najvjerojatnije datira iz 7000. – 5000. g.pr.Kr. Tačnije, Schoch tvrdi da trup sfinge datira iz tog razdoblja, te zaključuje da je taj veličanstveni div izgrađen u nekoliko faza, od kojih je u prvoj fazi napravljen trup, a u zadnjoj je isklesana stražnja strana.

Većina egiptologa smatra da je sfinga bila napravljena kao čuvar piramida, ali ako je Schoch u pravu, ona je postojala nekoliko stoljeća prije tih građevina. Roberta Schocha do tog su zaključka doveli tragovi djelovanja vremenskih prilika koji su vidljivi na sfingi jer, dok druge građevine na ovom području imaju tragove abrazije pijeska i vjetra, na sfingi se vide tragovi erozije koju je uzrokovala voda, a posljednje je razdoblje poplava i    kiša ovdje bilo između 12.000 i 3.000. godina prije Krista. Njegovo određivanje starosti sfinge podudara se sa seizmičkim ispitivanjima, pa se nada da će dobiti dopuštenje egipatske vlade da uzme uzorke sa sfinge za radioizotopno ispitivanje pri kojemu se upotrebljava klor. Osim toga Schoch ne vjeruje u teoriju da sfinga ima Kefrenovo lice.

Njegove tvrdnje potkrijepio je pozivajući se na dokaze newyorškog forezničara Franka Dominga, da je lice sfinge izrazito “afričko” (tj.negoidno). Iako su njegova istraživanja naučno zasnovana, Schoch nije jedini suvremeni istraživač koji tvrdi da sfinga potječe iz razdoblja prije dinastija. U knjizi Zmija na nebu, samouki egiptolog John Anthony West iznosi mišljenje da je sfinga napravljena najkasnije 10.000 g.pr.Kr. ali je njegovu teoriju da su je napravili preživjeli s atlantide, zajednica egiptologa odbacila kao neosnovanu. Novinar Graham Hancock u svojoj knjizi Otisci bogova tvrdi da je sfinga doista napravljena u razdoblju prije dinastija i da ju je napravila civilizacija koja je prije postojala, vjerojatno na djelu Antarktika koji je bio pogodan za život, a poslije se naselila u drugim područjima svijeta, uključivši dolinu Nila. Bez obzira na to koliko to zvučalo vjerovatno, mora se priznati da sfinga uistinu potječe iz razdoblja prije dinastija, te da ju je napravila napredna ljudska rasa, a ne stari Egipćani; samo ostaj pitanje tko su oni bili !? Poput svog dvojnika u grčkoj mitologiji, Velika sfinga iz Gize vrlo je vješta u postavljanju teških zagonetki.